Odluka o agrotehničkim mjerama, mjerama uređenja i održavanja poljoprivrednih rudina te posebnim mjerama zaštite od požara na području Općine Starigrad

REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJA ZADARSKA
OPĆINA STARIGRAD

Općinsko vijeće

KLASA: 322-01/25-01/02
URBROJ: 2198-9-1-25-1

Starigrad Paklenica, 4. travnja 2025. godine

Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine”, broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (”Narodne novine” broj 92/10 i 114/22), članka 4. stavka 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (“Narodne novine”, broj 22/19) i članka 30. Statuta Općine Starigrad („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj 03/18, 08/18, 3/20, 3/21 i 20/23), Općinsko vijeće Općine Starigrad na svojoj 26. sjednici, održanoj dana 4. travnja 2025. godine, donosi

O D L U K U
o agrotehničkim mjerama, mjerama uređenja i održavanja poljoprivrednih rudina te
posebnim mjerama zaštite od požara na području Općine Starigrad

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Odlukom o agrotehničkim mjerama, mjerama uređenja i održavanja poljoprivrednih rudina te posebnim mjerama zaštite od požara na području Općine Starigrad (u daljnjem tekstu: Odluka), propisuju se agrotehničke mjere na poljoprivrednom zemljištu na području Općine Starigrad u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu poljoprivrednom zemljištu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, mjere zaštite od požara, nadzor nad provedbom Odluke te prekršajne odredbe.

Članak 2.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u evidencijama Državne geodetske uprave označene kao poljoprivredna kultura, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno primitka potvrde glavnog projekta.

Strmim poljoprivrednim zemljištem u smislu ove odluke smatra se poljoprivredno zemljište s nagibom koji je veći od 15%.

Poljoprivrednim rudinama u smislu ove odluke smatraju se susjedne katastarske čestice na određenom lokalitetu koje čine zaokruženu prirodnu cjelinu.

Članak 3.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere ne umanjujući njegovu vrijednost.

Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, što sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.

II AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 4.

U cilju održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i sprečavanje nastajanja štete na istom, propisuju se sljedeće agrotehničke mjere:

1.     minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim  za uzgoj bilja,

2.     sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,

3.     suzbijanje organizama štetnih za bilje,

4.     gospodarenje biljnim ostatcima,

5.     održavanje organske tvari i humusa u tlu,

6.     održavanje povoljne strukture tla,

7.     zaštita od erozije,

8.     održavanje plodnosti tla.

1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka

Članak 5.

Agrotehnička mjera minimalne razine obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:

– redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta,

– održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,

– održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama,

– održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 6.

U cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta, dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla, njege usjeva i nasada.

Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.

3. Suzbijanje organizama štetnih za bilje

Članak 7.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.

Nakon provedbe postupka iz stavka 1. ovog članka, vlasnici odnosno posjednici, dužni su odlagati ambalažu sukladno uputama proizvođača pesticida.

4. Gospodarenje biljnim ostatcima

Članak 8.

U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Članak 9.

Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju:

– primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla,

– primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,

– obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,

– obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.

Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje Posebnih mjera zaštite od požara (Glava IV. ove Odluke) i sukladno posebnim propisima.

5. Održavanje organske tvari i humusa u tlu

Članak 10.

Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla.

Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice – okopavine – leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.

Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hranjiva u tlu.

Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine, podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.

Članak 11.

Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlo primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu.

6. Održavanje povoljne strukture tla

Članak 12.

Agrotehnička mjera održavanje povoljne strukture tla provodi se korištenjem mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu primjereno stanju i svojstvima zemljišta.

U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom ili poplavljeno, preporučuje se ne koristiti poljoprivrednu mehanizaciju na poljoprivrednom zemljištu i izbjegavanje obrade, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.

7. Zaštita od erozije

Članak 13.

Agrotehničkim mjerama, u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, podrazumijeva zabranu skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, održavanje rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnju višegodišnjeg bilja.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

Agrotehnička mjera zaštita od erozije provodi se:

– na nagnutim terenima (>15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva,

– međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena,

– na nagibima većim od 25 % zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa,

– na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasevi.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati pregradne suhozide na mjestima gdje postoji neposredna opasnost od pomicanja i urušavanja tla.

8. Održavanje plodnosti tla

Članak 14.

Agrotehnička mjera za održavanje plodnosti tla propisuje održavanje tla primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikro hranjiva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.

III MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 15.

Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članka 1. ove Odluke obuhvaćaju:

1. održavanje živica i međa,

2. održavanje poljskih putova,

3. uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje,

4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica,

5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.

1.     Održavanje živica i međa

Članak 16.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i orezivati, na način da spriječe njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela, da spriječe njenu zakorovljenost i da ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskih puta.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja, te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.

Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa kao i njihovo paljenje.

Za ograđivanje parcela na međama, zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža.

2.     Održavanje poljskih putova

Članak 17.

U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi.

Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prolaz poljoprivrednim zemljištem, a kojima se koristi veći broj korisnika.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti se o poljskim putovima koje koriste, najmanje u opsegu potrebnom za uobičajeni prijevoz poljoprivrednim vozilima i strojevima.

Pod održavanjem poljskih putova podrazumijeva se naročito:

– redovito održavanje i uređivanje poljskih putova, kako ne bi omatali provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila,

– nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim kamenim materijalom,

– čišćenje i održavanje odvodnih kanala, propusta i sistema odvodnje i otjecanja oborinskih voda,

– sprečavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove,

– sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje putova,

– sprečavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.),

– sprečavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.

Za održavanje putova u privatnom vlasništvu (putovi služnosti) odgovorni su njihovi vlasnici, odnosno posjednici.

Članak 18.

Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito:

– preoravanje poljskih putova,

– sužavanje poljskih putova,

– uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,

– nanošenje zemlje i raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,

– skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

– paljenje poljskih putova.

3.     Uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje

Članak 19.

Za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina provodi se mjera čišćenja prirodnih i umjetnih vodenih kanala radi sprječavanja odrona zemlje i zarastanja korova.

Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala dužni su ih čistiti tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogućiti prirodni tok oborinskih voda.

U slučajevima kada su ti kanali građeni kao zasebni objekti, obvezni su iste čišćenjem održavati u stanju funkcionalne sposobnosti, kako bi se omogućilo prirodno otjecanje oborinskih voda.

Zabranjuje se bilo kakvo odlaganje otpada, svako zatrpavanje kanala iz stavka 2. i 3. ovog članka osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik poljoprivrednog zemljišta.

4.     Sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica

Članak 20.

Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih parcela/čestica na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe.

U protivnom oštećeni vlasnici poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visoko rastućih kultura zasjenjivati susjedne parcele te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama.

Pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi, sade se ovisno o njihovom habitusu, na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da ne zasjenjuju susjedno zemljište.

Živice iz članka 16. ove Odluke moraju se radi sprečavanja zasjenjivanja uredno obrezivati.

5.     Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 21.

Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja i moguća je erozija tla, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.

Stablašice koje čine vjetrobrani pojas vlasnici su dužni redovito održavati i obnavljati.

IV. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 22.

Radi sprječavanja požara na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama vlasnici odnosno posjednici zemljišta dužni su:

– održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove,

– uklanjati bolesne suhe biljke kao i biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera najkasnije do 1. lipnja tekuće godine,

– uklanjati suhe biljne ostatke nakon žetve, berbe i sl. u roku od 15 dana,

– uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom,

– poduzeti i ostale preventivne mjere prema specifičnosti situacije, a u cilju sprečavanja nastanka i širenja požara.

Članak 23.

Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama, osim u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika.

U cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika, prilikom uništavanja spaljivanjem korova i biljnog otpada, vlasnici odnosno posjednici dužni su:

– spaljivanje obaviti na dijelu zemljišta koje je udaljeno najmanje 200 m od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama,

– spaljivanje obaviti na udaljenosti većoj od 100 metara od stogova slame i sijena i drugih objekata u kojima je uskladišteno sijeno, slama i drugi zapaljivi materijal te 30 m od stambenih objekata i prometnica (osim zemljanih putova),

– tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja korova i biljnog otpada mora se očistiti od trave i drugog gorivog materijala,

– spaljivanju moraju biti nazočne punoljetne osobe koje su zapalile vatru i to od zapaljenja vatre do njenog potpunog sagorijevanja i uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara,

– nakon sagorijevanja korova i biljnog otpada osobe su dužne pregledati mjesto loženja te ostatke sagorijevanja u potpunosti ugasiti vodom,

– poduzeti i ostale preventivne mjere prema specifičnosti situacije, a u cilju sprječavanja nastanka i širenja požara.

Članak 24.

Zabranjeno je spaljivanje žetvenih ostataka, korova i biljnog otpada na poljoprivrednim površinama i ostalom otvorenom prostoru:

– u razdoblju od 01. lipnja do 31. listopada tekuće godine,

– za vrijeme jakog vjetra i noćnim satima (od 19,00 do 05,00 sati),

– za vrijeme sezone žetve i zriobe poljoprivrednih kultura,

– na trasama elektroenergetskih vodova.

V. POSEBNE MJERE ZABRANE GRAĐENJA JEDNOSTAVNIH I POSTAVLJANJA MONTAŽNIH OBJEKATA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Članak 25.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjuje se izgradnja svih vrsta i oblika jednostavnih građevinskih objekata:

– spremišta za alate i strojeve,

– izgradnja nadstrešnica,

– izgradnja otvorenog ognjišta, roštilja i objekata slične namjene,

– izgradnja priručnih spremišta za vodu u cilju nepoljoprivredne potrošnje,

– izgradnja improviziranih priručnih tuševa,

– podizanje improviziranog sanitarnog čvora,

– izgradnja improvizirane septičke jame,

– podizanje betonskih ili zidanih zidova na granicama poljoprivrednih parcela,

– podizanje žičanih ograda, betonskih ili zidanih zidova oko objekata navedenih u članku 25. sa namjerom stvaranja odvojene zasebne cjeline pogodne za neometan boravak, tj. stvaranje improviziranog dvorišta (ne odnosi se na ograđivanje trajnih nasada i ostalih poljoprivrednih površina na kojima se obavlja redovna poljoprivredna proizvodnja), kao i vršenje svih radnji koje za svrhu imaju stvaranje uvjeta za boravak na poljoprivrednom zemljištu, a koji se ne odnosi na poljoprivrednu proizvodnju, već se može okarakterizirati kao kampiranje izvan kampova i prostora određenih za kampiranje.

Članak 26.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjuje se boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici na kotačima (mobile home), autodomu (kamperu) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru, kao i na ostale načine koji se mogu okarakterizirati kao kampiranje.

Članak 27.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjeno je parkiranje, zadržavanje, trajno postavljanje kao i deponiranje kamp-kućica, kamp-prikolica, pokretnih kućica na kotačima (mobile home), autodomova (kampera), metalnih brodskih kontejnera, kiosk kućica, svih vrsta plovila i vozila kao i drugim sličnim izvedenicama istih.

Članak 28.

Mjere zabrane ovom Odlukom sadržane u članku 25., 26. i 27. odnose se na cjelokupno poljoprivredno zemljište, državno i privatno, kao i na vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta, kao i na druge pravne i fizičke osobe koje imaju dopuštenje pristupa privatnom poljoprivrednom zemljištu od vlasnika ili posjednika.

VI. MJERE ZA SPRJEČAVANJE PROTUPRAVNOG ODLAGANJA OTPADA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU I POLJOPRIVREDNIM RUDINAMA

Članak 29.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjuje se nepropisno odlaganje svih vrsta otpada.

Članak 30.

Na poljoprivrednom zemljištu zabranjuje se kopanje iskopa te njegovo ispunjenje sa odbačenim građevinskim kao i drugim otpadom.

Članak 31.

Zabranjuje se nelegalno odlaganje svih vrsta otpada u jame, špilje i lokve, te ostala udubljenja u zemlji te njihovo ispunjavanje otpadom ili zatrpavanje zemljom.

VII. NADZOR

Članak 32.

Nadzor nad provedbom ove Odluke provode ovlašteni službenici Općine Starigrad, poljoprivredni inspektori, inspektori zaštite od požara, te druge nadležne inspekcije ovlaštene posebnim propisima.

Članak 33.

Osim navedenih zabrana i ograničenja, za sve što nije navedeno, primjenjivati će se zakoni koji reguliraju problematiku.

Članak 34.

Jedinstveni upravni odjel Općine Starigrad kao upravno tijelo nadležno za poljoprivredu podnosi Ministarstvu poljoprivrede godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz ove Odluke do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 35.

Ovlašteni službenik je dužan nadzirati provođenje agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na način da rješenjem naređuje fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu provođenja Odluke, te je dužan o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama redovito izvještavati  nadležnu poljoprivrednu inspekciju.

Protiv rješenja službenika može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od primitka rješenja. Žalba na rješenje službenika ne odgađa izvršenje rješenja.

O žalbi izjavljenoj protiv rješenja službenika odlučuje upravno tijelo Zadarske županije nadležno za poslove poljoprivrede.

VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 36.

Fizičke i pravne osobe te odgovorna osoba u pravnoj osobi ukoliko se ne budu pridržavali odredbi ove Odluke, kažnjavati će se sukladno važećim odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Za radnje suprotne ovoj odluci i za prekršaje počinjene neizvršenjem mjera propisanih ovom odlukom, a za koje sankcije nisu propisane Zakonom, kaznit će se novčanom kaznom kako slijedi:

novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura do 1.200,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne provodi agrotehničke mjere i mjere za uređivanja i održavanje poljoprivrednih rudina propisane ovom odlukom,

novčanom kaznom u iznosu od 200,00 eura do 600,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja ne provodi agrotehničke mjere i mjere za uređivanja i održavanje poljoprivrednih rudina propisane ovom odlukom,

novčanom kaznom u iznosu od 50,00 eura do 250,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ne provodi agrotehničke mjere i mjere za uređivanja  i održavanje poljoprivrednih rudina propisane ovom odlukom.

Članak 37.

Ovlašteni službenik može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, uz izdavanje potvrde, sukladno Zakonu i ovoj Odluci.

Ako počinitelj prekršaja ne plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se obvezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana uručenja, odnosno dostave, obaveznog prekršajnog naloga.

Ukoliko počinitelj prekršaja u roku koji mu je određen za plaćanje izrečene novčane kazne uplati 2/3 iste, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

IX. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave, a objavit će se u „Službenom glasniku Općine Starigrad“.

PREDSJEDNIK
Marko Marasović, v.r.